S konferencije ATTD 2024. – Top 10 savjeta kako ostvariti dobar Time In Range (TIR)
S konferencije o dijabetesu, tehnologiji i terapijama za dijabetes
Prenijela: Mirna Brkušić, mag. pharm.
Na ATTD konferenciji mnoštvo je zanimljivih događanja, a posebno je bilo jako korisno predavanje profesora Edelman-a koji je poučen svojim dugogodišnjim iskustvom rada kao liječnik i profesor u SAD-u i osobnim iskustvom kao osoba s dijabetesom tip 1, prezentirao odlične savjete kako postići što bolji TIR.
Za početak, jako je bitna dobra suradnja i komunikacija sa izabranim endokrinologom koja će rezultirati kontinuiranim nošenjem CGM (continuous glucose monitor) što će na kraju dati najbolje rezultate. Na redovnom pregledu trebalo bi sa liječnikom proći sve potencijalne nejasnoće te pregledati grafove i podatke izvučene iz CGM-a, kako bi se moglo dogovoriti koje intervencije će se napraviti da se osigura što bolja kontrola glikemije. Primjerice, ako liječnik primjeti da su hiperglikemije najčešće prisutne usred i tijekom noći (što prije CGM-ova nije nužno bilo moguće doći do tih podataka jer spavamo), može se npr. podesiti doza bazalnog inzulina ili npr. osjetljivost za to razdoblje te tako postići bolju kvalitetu sna, posljedično i života.
Drugo, alarmi i upozorenja su naši saveznici, čak prijatelji, kako profesor Edelman simpatično kaže te nas ne bi trebali opterećivati, stvarati anksioznost i osjećaj zatrpanosti, što se nažalost često zna desiti. Čak i najmanja promjena, naravno u dogovoru sa endokrinologom, poput mijenjanja zvuka alarma ili smanjivanja/ povećanja gornje ili donje granice raspona, može dovesti do poboljšanja TIR-a, TAR-a (Time Above Range) i bolje kontrole glikemije, ali i kvalitete života te subjektivnog osjećaja uspješnosti kontrole dijabetesa.
Treće, jako je važno znati kako reagirati na strelice koje pokazuju trend kretanja glukoze. Ponekad osobama s dijabetesom u situacijama koje su stresne same po sebi, kao npr. hipoglikemija, prikaz dvostrukih strelica prema dolje izazove još dodatan nemir i osjećaj panike te bi bilo super imati unaprijed isplaniran plan kako reagirati i što napraviti. Vraćajući se opet na dobru komunikaciju s endokrinologom, pri edukaciji osoba s dijabetesom koje počinju koristiti novi CGM, a nisu na hybrid closed-loop sistemima, ove informacije mogu biti vrlo korisne.
SLIKA 1. – Adjust insulin dose based on anticipated glucose in 30 minutes (napomena: mg/dl : 18 =
Četvrto, dobro podešeni bazalni inzulini su ključ dobre regulacije dijabetesa te u dogovoru s endokrinologom bi se moglo provjeriti odgovaraju li nam trenutne postavke. Profesor Edelman je proces testiranja sažeo na sljedećoj slici.
SLIKA 2. – basal testing
Peto, kako bi postigli zadovoljavajući TIR, ključno je spriječiti skok glukoze iza jela koji nas potencijalno vodi u „roller-coaster“ i zamorne oscilacije koje su štetne ne samo za fizičko, već i mentalno zdravlje osoba s dijabetesom. Naravno, pokušati dati bolus prije jela (ovisi o inzulinu, 5, 15, 30 min prije), imati dobro izračunat faktor inzulinske osjetljivosti i ugljikohidratni omjer, adekvatno vrijeme trajanja inzulina za pacijente na inzulinskoj pumpi, a najvažnije imati strpljenja i ne donositi nagle odluke.
Šesto, mnogo je vrsta i načina prehrane koje se preporučuju osobama s dijabetesom za bolju regulaciju glikemije, a ona koju profesor Edelman preporučuje je ona sa manje ugljikohidrata (nipošto onu gdje bi se ugljikohidrati izbjegavali u potpunosti). Takva prehrana omogućuje predvidljivije rezultate i lakšu kontrolu glikemije pogotovo nakon jela te olakšava izbjegavanje oscilacija šećera koje su zapravo najštetnije. Ponekad se zahtjevno pridržavati takvog načina prehrane, ali pokazalo se da su dobrobiti koje daje vrijedne makar pokušaja.
Sedmo, većina osoba s dijabetesom je nažalost upoznata s osjećajem jako niskog šećera i ponekad čak panike koja nas obuzme, te potrebe da se pojede što više hrane u što kraćem roku kako bi bili sigurni da ćemo se „izvući iz hipa“. Bitno je ne pretjerivati sa tretiranjem niskih šećera i ne pretrpavati se hranom, baš kako bi izbjegli kasniji nagli skok koji nas opet potencijalno može odvesti u nagli pad, ako bi pak pretjerali s inzulinom.
Osmo, dobra priprema je pola posla te je ključno uvijek uz sebe imati glukagon valjanog roka trajnosti i kojeg znamo koristiti ili za čije smo korištenje obučili neku drugu osobu koja je uz nas. U takvim hitnim situacijama, bitna je pravovremena rekacija i prepoznavanje znakova kako bi spriječili takve ekstremne hipoglikemije što je više moguće.
Deveto, kako tehnologija napreduje i postaje sve dostupnija, tako bi sve više osoba s dijabetesom trebalo biti upoznate sa hybrid closed-loop (HCL) sistemima, u budućnosti i fully closed loop. ???? Bez obzira od kojeg proizvođača, HCL sistemi su sredstvo kojim ćemo premostiti jaz između dijabetesa i zdravlja, barem do trenutka pronalaska lijeka.
SLIKA 3. – HCL systems are extremely effective
I na kraju, deseto, tjelovježba! Redovita i umjerena tjelesna aktivnost po individualnim mogućnostima dokazano ima dobrobiti na mentalno i fizičko zdravlje, ne samo osoba s dijabetesom, nego apsolutno svih. Često je teško regulirati glikemiju za vrijeme intenzivne ili umjerene tjelesne aktivnosti, pogotovo bez planiranja unaprijed, ali nećemo pristajati na izlike i samo hrabro treba ići ususret novim izazovima- (tjelo)vježbom do savršenstva!
SLIKA 4. – You can exercise at any age, njegova baka
Zaključno, dijabetes tip 1 je izazovan i zahtijeva konstantnu pažnju i brigu, unatoč svom tehnološkom napretku do sada. Osim očuvanja fizičkog zdravlja, jako je važno osigurati i optimalnu kvalitetu života koja uvelike može ovisiti o mentalnom zdravlju osobe. Očuvajmo ga tako da ćemo biti sigurni u sebe i znati izraziti svoje potrebe; biti uporni i ne odustajati; kontinuirano, ne samo mjeriti glukozu, nego i učiti; te veseliti se i malim svakodnevnim uspjesima u našoj „borbi“ s dijabetesom.
SLIKA 5. – mental time in range
Zahvaljujemo zlatnom partneru, srebrnome i partneru ovog edukativnog projekta, jer bez njih ova velika priča ne bi bila moguća:
