Evolucija prehrambenih preporuka kod dijabetesa

Evolucija prehrambenih preporuka kod dijabetesa

Piše Tihana Šadek, mag. nutr.

Each thing is of like form from everlasting and comes around again in its cycle.

Marcus Aurelius

Kao što se sve u prirodi mijenja i periodički vrti u krug, tako su se i prehrambene preporuke kod dijabetesa izmjenjivale i ponavljale kroz povijest, varirajući prema preporučivoj količini  pojedine hrane ili skupina namirnica te prema postotku makronutrijentata. Kako čovječanstvo kontinuirano napreduje i razvija znanstvena saznanja, uz primjenu sve preciznijih načina samokontrole i apliciranja terapije, prehrambena strategija na području kontrole dijabetesa također se nadograđuje.

Povijesni pregled prehrane kod dijabetesa

Najraniji dokazi o tome koja se hrana preporučala osobama s dijabetesom datiraju iz perioda Novog egipatskog kraljevstva (oko 1550 godina pr. Kr.), kada se propisivala energetski restriktivna prehrana bogata ugljikohidratima.

Tijekom 1800-ih i ranih 1900-ih godina preporuke za unos ugljikohidrata bile su i visoke i niske, no pouzdani dokumentirani primjer iz 1915. godine je „prehrana gladovanjem“, dr. Fredericka Allena. Sastojala se od ponavljajućeg gladovanja i dugotrajnog pothranjivanja u svrhu liječenja dijabetesa, a kada je hranjenje bilo dozvoljeno, preporučala se hrana bogata mastima, a siromašna ugljikohidratima. Iako su postojali vrlo slabi dokazi da je takva prehrana gladovanjem djelotvorna, smatrala se kao jedini način liječenja u to vrijeme.

S otkrićem inzulina ranih 1920-ih preporuke su se opet postupno vratile visokom postotku ugljikohidrata, no s adekvatnim energetskim unosom.

Ranih 1950-ih snage su udružile Američka dijabetička organizacija (ADA, osnovana 1940. godine), Američka dijetetička organizacija i Američko javno zdravstvo te su kreirali nacionalne preporuke. Osmislili su planiranje obroka koje se temelji na odabiru 6 različitih skupina namirnica (meso i zamjene, povrće itd.) a definiranim sadržajem kalorija, ugljikohidrata, proteina i masti unutar jednog serviranja svake te namirnice (Tablica 1). Također, računanje sastava obroka i procjena utjecaja na razinu glukoze postala je ključna komponenta kontrole dijabetesa.

Tablica 1. Preporučena dijabetička prehrana, prema prvom vodiču iz 1950. godine

Ugh Proteini Masti Energija
43 % 19% 37% 1700 kcal
Broj serviranja prema skupinama
Mlijeko i zamjene  600 ml punomasnog mlijeka
Neškrobno povrće u količini po želji
Škrobno povrće 1 serviranje
Kruh i zamjene 8 serviranja
Meso i zamjene 7 serviranja
Masnoće i zamjene 3 serviranja

Preporučeni postotak ugljikohidrata u prehrani nakon 1950-ih nastavio je rasti, dosegnuvši vrhunac 1986. g (55-60 %). Nešto kasnije (a slično kao i danas), 1994. g nisu postojale preporuke za postotak energetskog unosa iz ugljikohidrata ili masti. Umjesto toga, unos makronutrijenata temeljio se na nutritivnoj procjeni i individualnim ciljevima liječenja. Tablica 2. prikazuje kako se s vremenom mijenjao preporučeni sastav makronutrijenata i koje je nove preporuke ADA uvodila.

Tablica 2. Izmjena ADA-inih prehrambenih smjernica tijekom godina

Godina Makronutrijenti Ostale izmjene i dodaci
1971. Ugh – kontrola energetskog unosa za postizanje idealne tjelesne mase, energetska restrikcija kod pretilih pojedinaca

– ravnoteža obroka i unosa hrane

– predlaže se da nema više potrebe za restrikcijom ugh („Povećan unos ugh, čak i do ekstrema, unutar istog energetskog unosa ne uzrokuje veće potrebe za inzulinom…“)

– prvi put se spominje individualizam

> 45 %
Proteini
20 %
Masti
35 %
1979. Ugh – važnost edukacije u vezi osnova pravilne prehrane, izbora i pripreme hrane te planiranja prehrane

– izbjegavati hranu bogatu zasićenim mastima i kolesterolom

– počelo se nagađati da preh. vlakna snižavaju postprandijalnu razinu GUK, no ipak se, zbog promjena u dozi inzulina preporučuje prirodne namirnice bogate vlaknima zamijeniti prerađenim ugljikohidratima koji ne sadrže vlakna

– nepoznat stav prema nutri. i nenutr. zaslađivačima

50-60 %
Proteini
12-20 %
Masti
< 10 % zasićenih masti
1986. Ugh – pojava snažnih dokaza kako restrikcija unosa masti i kolesterola povoljno djeluje na lipidni profil i prevenciju KVB

– zamijeniti zasićene masnoće nezasićenima

– pojava prvih dokaza da bi topljiva vlakna mogla biti korisna kod metabolizma ugljikohidrata i snižavanja razine kolesterola

– predlaže se klasifikacija hrane prema glikemijskom utjecaju tj. korištenje glikemijskog indeksa hrane

– sugerira se smanjenje unosa proteina i soli zbog stava o pretjeranoj konzumaciji te zbog prevencije nefropatije

– prihvatljiva je upotreba nutritivnih i nenutritivnih zaslađivača

55-60 %
Proteini
12-20%

(0,8 g/kg TM)

Masti
< 30 %

< 300 mg kolesterola

2002. Ugh – prepoznat je utjecaj hrane niskog GI na postprandijalnu glikemiju, no ne postoji dovoljno dokaza da je takav odabir hrane bolji i održiviji od odabira hrane visokog GI

– potiče se unos vlakana, no još uvijek se ne zna dovoljno o utjecaju vlakana na glikemiju i lipidni profil

– rizik od dijabetičke nefropatije postoji samo kod dugoročnog unosa proteina > 20 %

/
Proteini
10-20 %
Masti
< 10 % zasićenih masti
2008. Ugh – Prema RDA, unos ugh od 130 g je minimalni dnevni unos, a kod osoba s dijabetesom ne postoje rezultati studija s manjim unosom ugh od 130 g te je utjecaj takve prehrane upitan

– Uz glikem. indeks, počinje se koristiti i glikem. opterećenje

– Praćenje unosa tj. brojanje ugh ostaje ključna strategija u postizanju dobre glikemijske kontrole

– Smanjenje preporuka za unos masti i kolesterola (< 200 mg)

/
Proteini
15-20 %
Masti
< 7 % zasićenih masti
2019. Ugh – Različiti obrasci prehrane prihvatljivi su u kontroli dijabetesa

– Ne postoji standardni način prehrane koji je djelotvoran za sve osobe, već nutritivna terapija treba biti prilagođena svakom pojedincu zasebno prema preferencijama i ciljevima

– Najviše dokaza za bolju glikemiju predstavlja ograničenje unosa ugh, što je primjenjivo kod različitih obrazaca prehrane

– kod DMT2 plan prehrane s niskim ili vrlo niskim unosom ugh predstavlja održiv pristup

/
Proteini
/
Masti
/
Što donosi budućnost?

Kako sve više prevladava svijest o individualnom pristupu u liječenju dijabetesa, razdoblje pred nama vrlo vjerojatno će donijeti tzv. genetsku revoluciju, što znači da bi svaki pojedinac mogao dobiti genetski nacrt sklonosti pojedinim bolestima. Prema tome nutricionisti bi mogli uzeti u obzir okolišne faktore za određenu bolest te isplanirati individualiziranu prehranu u svrhu sprečavanja bolesti. Ili, ako osoba već ima neku bolest (npr. dijabetes), prema genima bi se mogao prepoznati rizik od pojedinih posljedica (npr. kardiovaskularne bolesti) i prema tome kreirati odgovarajuće prehrambene preporuke.

Zaključno

Hoće li se s vremenom ponovno vratiti neka prethodna, ali nadopunjena prehrambena strategija ili će razvoj znanosti te kvalitetno provedena istraživanja dovesti do novih revolucionarnih otkrića koja će prekinuti ponavljajući krug? Vrijeme će svakako pokazati, a do tada treba iskoristiti sva dostupna znanja i resurse kako bi u životu s dijabetesom naglasak bio upravo na životu i njegovoj kvaliteti, umjesto na samom dijabetesu.

Literatura:

American Diabetes Association (1979): Principles of nutrition and dietary recommendations for individuals with diabetes mellitus (Position Statement). Diabetes 28: 1027-1030.

American Diabetes Association (1987): Nutritional recommendations and principles for individuals with diabetes mellitus (Position Statement). Diabetes Care 10: 126-132.

American Diabetes Association (2008): Nutrition recommendations and interventions for diabetes (Position Statement). Diabetes Care 31: S61-S78.

ADA (2019) 5. Lifestyle Management: Standards of Medical Care in Diabetes – 2019. Diabetes Care 42(1): S46–S60.

Bierman, E. L., Albrink, M. J., Arky, R. A., Connor, W. E., Dayton, S., Spritz, N., & Steinberg, D. (1971). Principles of Nutrition and Dietary Recommendations for Patients with Diabetes Mellitus. Diabetes 20(9): 633–634.

Wheeler M.L. (2000) Cycles: Diabetes Nutrition Recommendations—Past, Present, and Future. Diabetes Spectrum 13 (3): 116.

https://www.diabetes.org/resources/timeline

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann