Upoznajmo pravilnu prehranu

Upoznajmo pravilnu prehranu

piše Mia Duvnjak, mag.nutr.

Neki dan mogli ste pročitati o osnovama dijabetesa, te koju funkciju u našemu tijelu imaju gušterača, kako nastaje inzulin i kako uopće dolazi do stanja dijabetesa.

Ovdje se više okrećemo prema jednom od glavnih stvari koje povezujemo s dijabetesom – pravilna prehrana.

Kod liječenja dijabetesa tip 1 uz edukaciju, samokontrolu, tjelovježbu, pravilna prehrana je jedan od osnovnih principa liječenja. Temeljne sastavnice prehrane za osobe s dijabetesom su planiranje unosa energije, ritma obroka (tri do pet obroka tijekom dana pravilno vremenski raspoređenih), sastava makronutrijenata uz prehrambena vlakna, a ukupni dnevni unos namirnica se određuje ovisno o tjelesnoj masi i tjelesnoj aktivnosti.
Raznolikost i umjerenost su osnova pravilne prehrane. Potrebno je konzumirati raznoliku hranu jer samo tako možemo osigurati sve potrebne tvari, a i spriječiti preveliki unos nepoželjnih tvari.

Pravilna prehrana može dodatno poboljšati glukoregulaciju te čak smanjiti vrijednosti HbA1c za 1-2%. Od velike je važnosti provesti temeljitu edukaciju te shodno tome potrebno je da se svaka osoba s šećernom bolesti educira o količini i načinu pripreme i rasporedu unosa ugljikohidrata, masti i proteina tijekom dana, te se upoznati s utjecajem hrane na vrijednosti Hba1c, lipide (masnoće u krvi) i krvni tlak.

Pravilna prehrana prilagođena regulaciji šećerne bolesti bi, prema preporukama Američkog dijabetološkog društva, trebala sadržavati 45-60% energije iz ugljikohidrata (većinom složenih s niskim glikemijskim indeksom), do 25 % energije iz unosa masti, 12-20% energije iz unosa proteina i topljivih prehrambenih vlakana više od 25 g/dan (koje nalazimo u voću i povrću). Preporučena količina soli je 6 g/dan. Kod liječenja basal-bolus terapijom uglavnom se preporuča 3 obroka u danu (zajutrak, ručak, večera), no konačna odluka o broju obroka je individualna, ovisno o rezultatima samokontrole glikemije. Tri su veća obroka tijekom dana
(zajutrak, ručak i večera), i tri manja obroka (doručak, užina i noćni obrok).

Energetski unos se prilagođuje individualno, ovisno o dnevnim potrebama, prema stupnju uhranjenosti i tjelesne aktivnosti. U većoj mjeri se primjenjuju namirnice niskog glikemijskog indeksa.

Zbog jednostavnijeg računanja količine ugljikohidrata u namirnici, računa se da 15 g ugljikohidrata iznosi jednu ugljikohidratnu jedinicu. Ovisno o tome koliko se grama ugljikohidrata konzumira, potrebno je izračunati koliko je to ugljikohidratnih jedinica (slika).

Također je preporuka da se primjenjuje sustav prehrane s ustaljenom količinom ugljikohidrata, tj. standardni sastav ugljikohidrata u obrocima. To znači da količina ugljikohidrata u ručku može biti veća od one u večeri u istom danu, ali bi količina ugljikohidrata u ručku svakoga dana trebala biti jednaka.

Preporučene namirnice za dijabetes (pravilnu prehranu)

Navedene namirnice su nutritivno bogate vitaminima, mineralima, visokokvalitetnim škrobom i vlaknima. Za svaku namirnicu prema osobnoj osjetljivosti potrebna je odgovarajuća doza inzulina. Također moramo naglasiti kako je bitna i vrste pripreme pojedine namirnice.

Jabuka

Jabuka je bogata vitaminom C koji je potreban za obnovu imunološkog sustava. U kori jabuke nalazi se pregršt spojeva nazvanih triterpenoid. Oni mogu spriječiti ili ubiti stanice raka, a to se posebno odnosi na jetru, debelo crijevo i rak dojke. U jabuci se nalazi velika količina željeza koja smanjuje koncentraciju toksičnih materija u moždanim stanicama i usporava učinke starenja na rad mozga. Isto tako potiče proizvodnju acetilkolina koji jača komunikaciju između živčanih stanica i zahvaljujući tome pomaže u pamćenju. Jabuke su bogate vlaknima i antioksidansom antocijaninom koji sudjeluje snižavanju razine glukoze u krvi.

Krumpir

Krumpir je bogat vitaminom C, kao i vitaminom B6 (piridoksin) i vitaminom K, a od minerala sadrži znatne količine bakra, cinka, fosfora, kalija, kalcija, mangana. Krumpir također sadrži visokokvalitetni škrob, bjelančevine i prehrambena vlakna. Osobito je krumpirova kora koncentrirani izvor prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i mnogih hranjivih tvari. Stoga, ako vam je dostupan ekološki uzgojen krumpir, preporučuje se jesti ga s korom (neposredno prije pripremanja samo pod hladnom tekućom vodom uklonite prljavštinu četkom, pa nožem uklonite “oči” i oštećenja s krumpira). Jedna od najvećih predrasuda o krumpiru jest da je to namirnica koja deblja. Krumpir se zapravo ubraja u dijetalne namirnice koje su poželjne za održavanje normalne tjelesne težine.

Mahune

Mahune su niskokalorična namirnica koja obiluje vitaminom K, presudnim za pravilnu mineralizaciju kostiju, a osiguravaju mnogo nutrijenata koji blagotvorno utječu na zdravlje tvojeg srca. Također, konzumacija mahuna preporučuje se ženama u reproduktivnoj dobi koje su izložene povećanom riziku od deficita željeza.

Kiselo zelje

Kupus je doista “pametna glava“. Niskokalorično, a super hranjivo povrće jedinstven je spoj vitamina A, B, C, E i K, minerala (mangana, selena, kalcija, kalija, magnezija), omega-3 masnih kiselina i ljekovitih sumpornih tvari (najpoznatiji je sulforafan) koje štite od raka. Kombinirajući ga sa škrobnom hranom dolazi do blagog porasta glukoze u krvi.

Jogurt

Samo jedna porcija jogurta značajan je izvor kalija, fosfora, riboflavina, joda, cinka i vitamina B5. Također sadrži i vitamin B12 čija je zadaća da čuva crvene krvne stranice i pomaže u očuvanju zdravlja živčanog sustava.

Loše namirnice za dijabetes (pravilnu prehranu)

Navedene namirnice su klasificirane kao visoko upalne te njihovo dugoročno konzumiranje može dovesti do raznih upala i bolesti u organizmu.

Rafinirani šećer

Rafinirani šećer je u suštini šećer koji je toliko obrađen da su iz njega uklonjeni svi njegovi prirodni vitamini i minerali. To ostavlja čisti, rafinirani ugljikohidrat koji tijelo ne može lako koristiti. Neki primjeri uključuju bijeli šećer, šećer u prahu i u nekim slučajevima smeđi šećer, koji je često bijeli šećer s dodanom melasom.

Palmino ulje

Konzumacija nekvalitetnog palminog ulja ili ulja koje je nekoliko puta ponovno zagrijavano može povećati rizik od srčanih bolesti, dok kontinuirano prethodno zagrijavanje ulja uzrokuje naslage na arterijama i mogućnost ugrušaka.

Pšenično brašno

Jednostavni šećeri i rafinirani ugljikohidrati iz bijelog brašna vrlo brzo ulaze u krvotok u obliku šećera. Kako vrlo brzo daju energiju, tako i brzo nestanu pa tako dolazi do brzog rasta šećera u krvi te naglog pada. Bijelo brašno je procesuirano kemikalijama, a s time je izgubilo većinu svih svojih dobrih nutritivnih svojstava – vitamina, minerala..

Kukuruzni sirup

Glukozno-fruktozni sirup izaziva niz modernih bolesti, a koristi se kao zaslađivač, pojačivač okusa te neka vrsta konzervansa, a mozak vrlo lako postaje ovisan o njemu.

Margarin

Biljna ulja od kojih se dobiva margarin puna su omega-6 masnih kiselina (koje su također vrsta polinezasićenih masnih kiselina), a njihov povećan unos je povezan s nizom zdravstvenih poteškoća, među kojima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, neke vrste karcinoma, sindrom iritabilnog kolona i artritis.

Izvori:

ADA (2019) 5. Lifestyle Management: Standards of Medical Care in Diabetes – 2019. Diabetes Care 42(1):S46–S60

Prašek, M., Jakir, A., (2009) Izračun prehrane u terapiji šećerne bolesti. Medix 15; 177-184.

Palmino ulje – nutritivno blago ili štetnost za zdravlje?

http://ordinacija.vecernji.hr/zdravi-tanjur/hrana-kao-lijek/kiseli-kupus-osnazuje-imunitet-poboljsava-probavu-i-smanjuje-stres/

https://www.zadi.hr/prehrana/

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann