Priča Mie Duvnjak, N.u.t.r.i.c.h.

Naučila sam svoju bolest gledati ne samo kao vrijednost GUK-a, već kao odraz općeg stanja organizma te sukladno tome djelovati na raznim područjima poput:  redovita probava, kvalitetan san, sport, umor, stres, bol.

Studij nutricionizma sam upisala da pomognem sebi u regulaciji vlastite glikemije i zbog velike ljubavi prema mediteranskoj prehrani. Kroz dvije godine primjene stečenog znanja, HbA1c sam spustila sa 7,8% na 5,9%. Razina hormona štitnjače, uz terapiju i prehranu, je također u željenim granicama. Naučila sam svoju bolest gledati ne samo kao vrijednost GUK-a, već kao odraz općeg stanja organizma te sukladno tome djelovati na raznim područjima poput:  redovita probava, kvalitetan san, sport, umor, stres, bol.

Problemi koje sam odlučila riješiti:

1. Bol u trbuhu
2. Glavobolja
3. Nadutost
4. Preskakanje obroka
5. Suhi obroci (sendviči)
6. Loša i neredovita probava
7. Hiperglikemija nakon sporta
8. Noćna hipoglikemija
9. Bolus za proteine
10. Bolus za masti
11. Bolus za mesne obroke
12. Hidriranost i dehidriranost organizma
13. Oscilacije u tjelesnoj masi

Bol u trbuhu, nadutost, loša i neredovita probava, preskakanje obroka, suhi obroci

Zbog česte boli u trbuhu GUK mi je uvijek bio malo povećan i trebala sam veće boluse i korekcije. Nakon brojnih pretraga, gastroenterolog još uvijek nije imao rješenje. Posljedično tome probava je bila loša i neredovita, a vrijednosti GUK-a su itekako ovisile o mom općem stanju. Odlučila sam primijeniti stečena znanja na sebi, najprije sam si složila prehranu s 5 obroka svaka 3 sata + noćni obrok po potrebi. Dakle zajutrak, užina, ručak, užina, večera, noćni obrok. Do tada sam izbjegavala doručak. Jednostavno mi nije odgovaralo jesti odmah ujutro, a kada bih se i natjerala, često bih bila u hiperglikemiji. Nakon dva tjedna primjene primijetila sam poboljšanja.

Kroz neko vrijeme sam pronašla sljedeća rješenja i trikove:

1. Mlijeko kod odraslih ljudi često uzrokuje nadutost → izbacila sam i smanjila količinu mlijeka iz gotovo svih obroka, osobito mlijeko u kavi. Mlijeko bez laktoze ne uzrokuje bol, no velika molekula šećera laktoze je podijeljena na dvije manje molekule šećera koje se brže metaboliziraju i posljedica je brži skok u hiperglikemiju.
2. Doručak svako jutro → kuhana zobena kaša s cimetom, jogurtom i borovnicama (vlakna, dobre bakterije, antioksidansi)
3. Kava → tek 3-4 sata nakon buđenja → (razina kortizola ujutro je najviša te nije potrebno unositi kofein)
4. Voda → piti pola sata prije i pola sata nakon obroka, jer voda uz obrok razrjeđuje (smanjuje pH) želučanu kiselinu te ju organizam mora pojačano proizvoditi i time se opterećuje.
5. Sirova jabuka s korom → oguliti koru, ispeći ili skuhati jabuku, naribati jabuku i ostaviti da posmeđi (sirovu jabuku nisam mogla konzumirati, GUK bi se povisio uz pravilne boluse, a trbuh bi bolio. Jabuka ima dva elementa koji na to utječu: jedan u kori, drugi u “mesu” tj. plodu jabuke).
6. Lan → bogat vlaknima i omega-3-masnim kiselinama, djeluje protuupalno, hrani mikrobiotu, uz konzumaciju vode bogate magnezijem odlično potiče probavu. Vlakna su “hrana” za naše bakterije u crijevima, uz vodu bogatu magnezijem  nabubre i olakšavaju probavu. Omega-3-masne kiseline, djeluju protupalno i time dugoročno blago snizuju GUK.
7. Jogurti, kiseli kupus → bogati su dobrim bakterijama, osnažuje i obogaćuje našu crijevnu mikrobiotu. Mikrobiota u crijevima je jedan od najvažnijih faktora našeg imunosustava te ju treba “paziti i maziti”.
8. Suhi obroci, kao što su proizvodi iz pekare, sendviči, suhomesnati proizvodi,  znatno usporavaju probavu.

Hidratacija, dehidracija, glavobolje

Nedovoljan unos tekućine uzrokuje dehidraciju organizma te posljedično tome dolazi do povišenja GUK-a i glavobolje. Osim same vode, za hidriranost organizma je odlično voće bogato vodom, vitaminima, antioksidansima i mineralima koji zajedno djeluju protuupalno i štite organizam. Ranije sam navedeno voće izbjegavala, no s pravilnom i pravovremenom dozom brzodjelujućeg inzulina mogu ga konzumirati bez straha od hiperglikemije. Tako sam primjetila da šaka bobičastog voća ujutro uz doručak, uz pravilnu dozu inzulina, odlično djeluje na imunitet, razinu energije, a dugoročno i na razinu guka. Hiperglikemija u 5h ujutro (sindrom zore), uzrokuje dehidraciju te, osim korekcije, čim se primijeti i blagi porast GUK-a, trebalo bi popiti vode. Slana hrana uzrokuje dehidraciju, a kava i čaj djeluju kao diuretici te je uz njih potrebno hidrirati organizam.

1. Jutro → do 12 h popiti barem 1 l vode.
2. Tijekom dana konzumirati barem 2,5-3 l vode.
3. Voće  → lubenica, ananas, jabuka, borovnice, brusnice, kupine, grožđe, grejp.
4. Sindrom zore → 3 dcl vode + korekcija po potrebi.
5. Slana hrana, slane juhe, kava i čaj → uvijek uz njih konzumirati čistu vodu.

Maleni trikovi:

1. Meso – sporo se probavlja, često je organizam tada opterećen proizvodnjom veće količine želučane kiseline i GUK se često povisi. Slično je s teškim umacima i tzv. teškom, masnom hranom. Nakon takvih obroka česta je želja za slatkim.  Također s obzirom da se životinje danas hrane i tretiraju raznim hormonima, meso poput piletine iz supermarketa i meso slične proizvodnje mi puno više uzrokuje povećanje razine GUK-a nego provjereno meso iz domaćeg uzgoja, naravno ako ih pojedem u istoj količini.
2. Masti – sporije se metaboliziraju te mi djeluju na GUK točno 4 sata nakon obroka. Zbog toga, 3,5 sata nakon obroka, dodam novorapid prema svojoj formuli:

1 j. masnoće = 1 j. novorapida

1. Proteini – također utječu na porast GUK-a. Bolus dodam odmah s bolusom za UH prema formuli:

1 j. proteina = 0,5 j. novorapida

1. Tjelesna aktivnost – voda pola sata prije početka, 15 min nakon početka (ovisno o GUK-u), izotonični napitak nakon treninga. Ako je trening snage, obrok nakon treninga je banana i namirnice bogate proteinima. Ako je kardio trening, tada obrok bogat ugljikohidratima. Naravno prema izračunu i razini GUK-a za sve namirnice odredim dozu brzodjelujućeg inzulina.
2. Bijeli kruh – nije smrtni neprijatelj, s njim se može održavati dobra glikemija, no definitivno nije prijatelj dijabetesa. Ja ga uglavnom izbjegavam. Kao i sve proizvode iz pekare.
3. Hipoglikemija – neprijatelj, istina da se tada možemo zasladiti bez grižnje savjesti, no ne bez posljedica i kasnijih korekcija. Uvijek koristiti samo glukozu ili dekstorzu i uvijek umjereno.
4. Noćna hipoglikemija – za prevenciju prije spavanja konzumirati 30-50 g „zdravog” kruha i 2 dcl običnog jogurta s 2,8% m.m.
5. Povećana tjelesna masa – gotovo uvijek posljedica čestih i pretjerano tretiranih hipoglikemija. Također posljedica nepravilne prehrane i preskakanja obroka.

S obzirom da sam učila čitav metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, a zbog dijabetesa sam morala naučiti koja je namirnica čime bogata, uspješno balansiram obroke. Doručak ne preskačem, a ručak uvijek balansiram tako da je nutritivno dovoljno bogat da ne pretjerujem s ugljikohidratima. Trudim se da uvijek bude zelenog povrća, da bude i svježeg i kuhanog, jer ipak mi je kuhano lakše probavljivo, dok mi previše svježe zelene salate „teško pada” na želudac. Ovo je samo dio mojih eksperimenata u svrhu bolje regulacije glikemije. Meni je pomoglo puno, nadam se da će i vama.