Održan je virtualni stručni skup „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“

Održan je virtualni stručni skup „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“

Izvještaj Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je pacijentovu sigurnost istaknula prioritetom na globalnoj razini i stoga je u svibnju 2019. donijela odluku o osnivanju Svjetskog dana sigurnosti pacijenata, koji će se svake godine obilježiti 17. rujna.

MedTalk skup – „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“

Ovogodišnji slogan Svjetskog dana sigurnosti pacijenata bio je „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“. Tim je povodom Koalicija udruga u zdravstvu bila domaćin drugog stručnog skupa MedTalk u kojem su sudjelovali sljedeći govornici:

 

  • prim. Željko Plazonić, dr. med. – Državni tajnik MiZ-a,
  • prof. Jasna Mesarić – Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, Libertas međunarodno sveučilište, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija,
  •  Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Ljekarničke komore,
  • Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva,
  • mr. Dražen Jurković, dr.med., direktor  Udruge poslodavaca u zdravstvu,
  • Željana Margan Koletić, mag.pharm., voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED,
  • Ivica Belina, predsjednik KUZ-a

Gosti MedTalk skupa, društveno odgovorne inicijative pokrenute u organizaciji Roche Hrvatska, govorili su o fokusu sigurnosti zdravstvenih radnika za posljedičnu sigurnost pacijenata.

Između ostalog, progovorili su o stanju u zdravstvenom sustavu, duboko pogođenog zdravstvenom krizom uzrokovanom COVIDOM-19 te o važnosti svih sudionika za funkcioniranje zdravstvenog sustava, kao preduvjeta za osiguravanje potrebne skrbi pacijentima i povoljnih ishoda liječenja.

Kako zdravstveni radnici predstavljaju njegovu okosnicu, skrbe o pacijentima i donose odluke vezane uz njihovo liječenje, nije dovoljna samo prevencija infekcije zdravstvenih radnika, već ih je potrebno zaštititi na više razina, uzimajući u obzir i fizički i psihički stres kojem su izloženi.

Unatoč pandemiji, akutni i kronični bolesnici ne smiju odgađati liječenje i moraju imati pravo prvenstva

Tijekom uvodnog izlaganja, predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, govorio je o složenim okolnostima i velikim izazovima, kojima su zdravstveni sustavi diljem svijeta izloženi: „Pružanje sigurnije skrbi u složenim okolnostima, jedan je od najvećih izazova s kojima se zdravstvo danas suočava. Razinu sigurnosti pacijenata je potrebno podići na viši nivo i nastojati spriječiti štetu po pacijenta tijekom liječenja i skrbi, posebice štetu koja se može izbjeći. Također, uslijed pandemije važna i briga za sigurnosti zdravstvenih radnika jer o njoj ovisi sigurnost pacijenata, a sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.“

Državni tajnik MIZ-a, prim. Željko Plazonić, dr. med. tijekom panela govorio je kako se Ministarstvo zdravstva u svom radu kontinuirano bavi sigurnosti pacijenata te su vrlo rano prepoznali njegovu važnost za sustav u cjelini. O skorom usvajanju Nacionalnog programa sigurnosti pacijenata od strane Vlade ustvrdio je: „Sveukupnost sigurnosti pacijenata je prilično velika. Osim zaštite sigurnosti kroz učinjene postupke koji su rezultirali štetnih ishodima, moramo spomenuti i važnost neučinjenih intervencija, koje također mogu imati štetne posljedice na pacijente. Sigurnost pacijenata bazira se na čitavom nizu područja, ali ono što je najvažnije jest dugoročno podizanje razine svijesti i kulture sigurnosti pacijenta, koje uz povećanje sigurnosti utječe na učinkovitost sustava i što je najbitnije na povoljnije ishode liječenja.“

Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, prof. Jasna Mesarić, govorila je o komponentama koje obuhvaća Nacionalni program sigurnosti pacijenata te kriterijima procjene sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama te ustvrdila: „Važno je razviti sustav, koji će prepoznati i one neželjene događaje, koji se nisu dogodili, a mogli su jer od njih učimo i od njih unapređujemo sustav. Prikupljanje podataka ne znači ništa, ukoliko ih smisleno ne analiziramo i onda temeljem tih analiza dajemo procjene i poduzimamo određene aktivnosti, uspostavom konkretnih kliničkih smjernica, koje u konačnici dovode do pozitivnih aspekata liječenja.“

Kvalitetna komunikacija između pacijenata i zdravstvenih radnika ključna za sigurnosti pacijenata

U svojem izlaganju Predsjednica Ljekarničke komore, Ana Soldo, mag. pharm. govorila je važnosti, položaju i izazovima, kojima su izloženi ljekarnici djelujući na 1. liniji, a o kojima se u javnosti premalo zna i govori. Istaknula je podatak da je čak 70% svih medicinskih intervencija propisivanje lijeka, a upravo su ljekarnici odgovorni za njegovu sigurnu primjenu. Mag. Soldo je govorila i o važnosti eKartona za sigurnost pacijenata te je istaknula: „Za uspješne ishode liječenje pacijenata potrebno je znanje i promišljenost. eKarton je izuzetno važan za sigurnost pacijenata, radi uvida i informacija o terapiji i zdravlju pacijenata, važnih za liječenje i ishode liječenja.“

 

O činjenici da su medicinske sestre vrlo često na prvoj liniji obrane, čime su također dovedene u rizik da i same budu zaražene te hrvatskim iskustvima u odnosu na iskustva vezana uz sigurnost zdravstvenih radnika i pacijenata u Europi i u svijetu, Adrijano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva je rekao: „Medicinske sestre i tehničari čine 50% dionika zdravstvenog sustava, dok taj postotak u nekim zemljama u Europi i svijetu ide i do 70%, čime čine okosnicu zdravstvenog sustava. Sigurnost pacijenata treba gledati iz dvije dimenzije, prva je da sa svaki pacijent ima pravo na sigurnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a s druge strane je obaveza zdravstvenih radnika da izvrsnu zdravstvenu skrb pruže. Upravo suradnja i komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata je temelj sigurnosti pacijenata“.

Zdravstveni radnici među najrizičnijim zanimanjima

Tijekom svog izlaganja o važnosti sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata, mr. Dražen Jurković, dr. med., direktor  Udruge poslodavaca u zdravstvu, naglasio je: „Sigurnost pacijenata i sigurnost zdravstvenih radnika posredno su povezane, no svaka ima svoje specifičnosti. Kod zdravstvenih radnika, osim fizičke sigurnosti, treba voditi računa i o sigurnosti tijekom svakodnevnog obavljanja posla zdravstvenih radnika na njihovom radnom mjestu, koje je posebno intenzivirano tijekom pandemije, dok kod sigurnost pacijenata, razlikujemo individualnu i institucionalnu razinu. Premda je u svijesti svakog zdravstvenog radnika namjera da se ne našteti pacijentu, edukacijom zdravstvenih radnika razina svijesti o sigurnosti pacijenata raste. Akreditacija zdravstvenih ustanova predstavlja ključni iskorak za unapređenje procesa i postupaka jer u sebi sadržavaju indikatore, koji direktno utječu na sigurnost pacijenata“.

 

Željana Margan Koletić, mag.pharm., Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED-a, govorila je važnosti farmakovigilancije iz perspektive sigurnosti pacijenata i istaknula: “U središtu praćenja neželjenih nuspojava je upravo pacijent. Ne prate se samo neželjeni događaji, već i one situacije u kojima su neželjeni događaji nastali, a sve s ciljem prikupljanja podataka i njihove analize, radi učenja i dobivanja novih spoznaja. Prema podacima kojima raspolažemo, samo 13% prijava dođu od strane pacijenata, stoga nastojimo razviti komunikacijske kanale putem kojih bi pacijenti jednostavno sami mogli prijaviti neželjene  događaje.“

Zaključci skupa

Uzevši u obzir znanje i iskustva stručnjaka, koji su sudjelovali na panelu, zajednički su doneseni sljedeći zaključci i preporuke vezane uz sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata:

  1. Sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.
  2. Zdravstveni radnici su među najrizičnijim zanimanjima i potrebno ih je zaštititi na više razina kako bi mogli skrbiti o pacijentima i donositi odluke, unatoč fizičkom i psihičkom stresu kojem su izloženi. Zdravstveni radnici u uvjetima krize postaju “druga žrtva” – odnosno, uključeni u skrb o pacijentu u izvanrednoj situaciji i sami postaju traumatizirani.
  3. Veća uključenost bolesnika ključna je za sigurniju skrb – zdravstveni radnici trebaju pacijentima prenijeti informacije o tome kako sami mogu pridonijeti vlastitoj sigurnosti. Uključivanje pacijenata nije skupo i donosi dodatnu vrijednost.
  4. U vrijeme krize uzrokovane COVIDOM-19, ne smijemo zaboraviti na skrb za akutne i kronične bolesnike i ne odgađati njihovo liječenje.
  5. Svi bolesnici moraju primiti skrb u skladu sa svojim medicinskim potrebama i građanima treba osigurati odgovarajuće informacije o liječenju.
WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann