Održano je online predavanje o prehrani

Održano je online predavanje o prehrani

Obradili smo nekoliko načina prehrane i prikazali praktične primjere

Jeste li ikad zastali nad Hipokratovom “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana” izrekom? Nadalje, je li vam je sve bilo kristalno jasno kada ste pročitali ili pak dobili vrlo općenite upute:  “Zdravo se hrani!”,  te  “Ključ svega je pravilna i uravnotežena prehrana!”?

Jedno je sigurno, a to je kontinuirano ponavljanje riječi hrana, zdravlje i lijek.

U kontekstu definicija dijabetesa (tip 1 i tip 2), ove riječi poprimaju sasvim novo značenje. Štoviše, hrana, zdravlje i lijek u ovom se slučaju vežu uz pojam, individualizam. Jedna osrednja jabuka ima 15 grama ugljikohidrata, međutim, ta jabuka neće jednako djelovati na osobu a i osobu b.

Što je to pravilna prehrana?

Ovu smo tezu nastojali pokriti kroz predavanje Različiti načini prehrane i dijabetes kojeg je osmislila i online provela, Tihana Šadek, magistra nutricionizma, uz asistenciju prim. dr. Manju Prašek.

Kako bi predavanje bilo autentično, a ne samo nabrajanje definicija, sa svojim su se pozitivnim primjerima dobre regulacije uključili gosti;  Gordan Hudina, osoba s tipom 2 dijabetesa, Mirta Kujundžić, majka devetogodišnje djevojčice s tipom 1 dijabetesa te Darija Cerin, također osoba s tipom 1.

PREDAVAČI

 

Tihana Šadek, mag. nutr.

predavač

prim. mr. Manja Prašek, dr.med.

moderator

GOSTI

 

 

Mirta Kujundžić

majka djevojčice s dijabetesom tip 1

Gordan Hudina

osoba s dijabetesom tip 2

Darija Cerin

osoba s dijabetesom tip 1

Dostupan videozapis na YouTube kanalu Zagrebačkog dijabetičkog društva

Video, nakon 7 dana od predavanja broji preko 120 pregleda. Ako ga još niste pogledali, potičemo vas da to napravite:

Odgovori na vaša pitanja

Tijekom predavanja pristizala su vaša pitanja na koja u nastavku odgovaraju Tihana Šadek, mag. nutr. i prim. dr. Manja Prašek.

  • Autofagija kod oboljelih od dijabetesa, bilo tip 1 ili tip 2?

Ponajprije objasnimo što je autofagija.

Autofagija je prirodan način kako stanica sama uklanja svoje nepotrebne i više nefunkcionalne dijelove, To je način kako se stanica čisti, uredno razgrađuje i reciklira vlastite komponente. Grčka riječ koja označava “samo jedenje” (auto  phagein). To je redovan metabolički proces razgradnje oštećenih dijelova staničnih komponenti. Autofagiju stimulira gladovanje. Znamo da inzulin raste kad uzimamo hranu, a lučenje glukagona se tada smanjuje. Ako gladujemo, razina inzulina pada a raste glukagon koji stimulira izlučivanje glukoze iz jetre i mišića. Ujedno on stimulira i proces autofagije.  Dakle gladovanje podiže razinu hormona glukagona ali potiče i autofagiju. Stimuliranjem autofagije čistimo sve stare, loše dijelove stanica.  Gladovanje također stimulira proizvodnju hormona rasta koji potiče na obnovu stanica. Slikovito rečeno, ako želimo u ormar ubaciti nove stvari, najprije moramo izbaciti stare kako bismo za nove imali mjesta. Proces uništenja jednako je važan kao i proces novog stvaranja, odnosno obnavljanja.

Yoshinori Ohsumi, japanski je biolog, koji je 2016.g. dobio Nobelovu nagradu za otkriće mehanizma autofagije. Svojim ispitivanjima došao je do spoznaje kako stanice recikliraju svoj sadržaj i zašto je autofagija bitna za različite fiziološke procese kao što su adaptacija na glad ili odgovor na infekciju.

Autofagiju pokreće gladovanje ili post. Hrana zaustavlja čišćenje. Tijekom hranjenja stanice se izgrađuju, a tijekom posta se čiste. Ali naravno u svemu je potrebno naći mjeru. Preporuka je ne konzumirati hranu i bilo kakva pića osim vode tijekom 16 sati, najbolje od poslije ručka pa do idućeg dana u jutro. To se može primijeniti nekoliko puta tjedno ali ne pre često.

Na pitanje da li to smiju koristiti oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 koji su na tabletama koje nemaju utjecaj na beta stanice gušterače, dakle ne potiču lučenje inzulina, rekla bih “da” uz savjetovanje s liječnikom ali u kraćem vremenskom periodu. Dovoljno bi bilo izbjegavati hranu od 18 sati na večer do 9 sati idućeg jutra. I inače je preporuka da se večera uzima ranije i ne uzima obrok iza 19 sati. Svakako bi trebalo konzultirati se s liječnikom i u tom vremenu smanjiti i unos peroralne terapije, te češće mjeriti glukozu u krvi.

Za osobe sa šećernom bolesti tipa 1 to nažalost ne dolazi u obzir ako su na injekcijama inzulina. Na inzulinskoj pumpi autofagija i gladovanje dolazi u obzir ali uz apliciranje samo bazalnog inzulina bez dodavanja inzulina u bolusu. Naravno u slučaju nižih vrijednosti glikemije potrebno je bazalnu dozu inzulina smanjiti (temporary basal). To je i način kako se kontrolira da li je bazalna doza inzulina u postavkama inzulinske pumpe dobro odabrana. Potrebna je naravno učestala samokontrola kako bi se izbjegle hipoglikemije.

  • Računanje proteina kod osoba oboljelih od dijabetesa na intenziviranoj terapiji? Trebamo li ih uopće računati ili ne? Kako ih računati?

Proteini u prehrani osoba na intenziviranoj inzulinskoj terapiji relativno malo ili uopće ne utječu na porast postprandijalne glikemije ako se konzumiraju sami. Učinak se obično vidi za oko 1,5 sat. Ako se proteini konzumiraju s najmanje 30g ugljikohidrata, imati će utjecaj na porast glikemije. Bez unosa ugljikohidrata, potrebno je 75g proteina da dođe do porasta glikemije. Za količinu od 75-100g proteina potrebno je dodati inzulina kao da se konzumiralo 20g ugljikohidrata.

  • Ketogena dijeta kod oboljelih od dijabetesa? Molim da mi objasnite rizičnost ili pak eventualnu dobrobit navedene dijete i na koji način se ona odražava na opće stanje oboljelih od dijabetesa?

Kod osoba s dijabetesom tipa 2 ketogena prehrana rezultira većim smanjenjem tjelesne mase i postotka HbA1c od low carb prehrane, s najboljim rezultatima tijekom prve godine provođenja prehrane. U istraživanjima kratkog trajanja (do 5 tjedana) pokazalo se kako  redukcija ugljikohidrata u prehrani poboljšava glikemijsku kontrolu i snižava razine glukoze i inzulina u krvi. Međutim, ne postoji dovoljno dokaza o dugotrajnom učinku ketogene prehrane, kako na glikemijski kontrolu, tako ni na lipidni profil.

Neki znanstveni dokazi predlažu da bi keto prehrana mogla imati potencijalne koristi kod odraslih osoba s dijabetesom tip 1, no primjena ovakve prehrane kod dijabetesa tipa 1 je prilično kontroverzna i zasad nema dovoljno dokaza. Potrebna su opširnija i duža klinička istraživanja kako bi se potvrdila prvotna saznanja i istražilo je li ovakav način prehrane dugoročno siguran i održiv.

Ovakva prehrana može pojačati mokrenje i dovesti do hipoglikemije, stoga je potrebno spriječiti dehidraciju i prikladno smanjiti doze inzulina i hipoglikemika (kod DMT2) kako nebi došlo do hipoglikemije. Oprez je potreban zbog rizika od ketoacidoze, utjecaja na lipidni profil i kod djece zbog utjecaja na rast i razvoj. Smatra se da je negativna strana i ograničavanje unosa voća i nekih vrsta povrća što može smanjiti unos vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija.

  • Zadnjih mjeseci, ali i ne samo proteklih mjeseci, većinom čitamo o dobrobitima i poželjnom unosu D vitamina kod osoba oboljelih od dijabetesa. Da li je dovoljan unos D vitamina preko prehrane (ukoliko se ne radi o dijagnosticiranom manjku navedenog) i koja prehrana obiluje vitaminom D, izuzev lososa koji je prosječnoj obitelji podosta luksuzna namirnica.

Najveće količine vitamina D proizvodi koža prilikom izlaganja UV zrakama sunca što predstavlja glavni izvor vitamina D, a sintetizirani višak skladišti se u masnom tkivu za kasnije potrebe. Smatra se da 5-30 min izlaganja sunčevim zrakama zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom D. Osim lososa, dobar prehrambeni izvor vitamina D su žumanjci jajeta, sardine, tuna, riblje ulje i gljive.

  • Trebamo li računati poliole u namirnicama i na koji način ih moramo računati, ukoliko da?

Polioli tj. šećerni alkoholi pripadaju, uz sladila, skupini zamjena za šećer. Imaju nešto manje kalorija od bijelog šećera, a za razliku glukoze, metaboliziraju na drukčiji način koji ne zahtjeva inzulin te dolazi do minimalnog porasta razine glukoze u krvi. Polioli, jednako kao i prehrambena vlakna, pripadaju ugljikohidratima, ali većinom nisu probavljivi. Poliol za koji se smatra da je najsigurniji i da ne podiže razinu glukoze u krvi te da nema energetsku vrijednost je eritrol. Također, postoje i individualne razlike pa tako neki pojedinci apsorbiraju više poliola od drugih, a na eventualni porast glukoze u krvi utječe i vrsta konzumiranih poliola.  Ukoliko ih se konzumira u velikoj količini, mogu izazvati probavne tegobe. Slijedi primjer kako se zbraja tj. konvertira količina unesenih poliola u broj grama ugljikohidrata:

Izvor: https://dtc.ucsf.edu/living-with-diabetes/diet-and-nutrition/understanding-carbohydrates/counting-carbohydrates/learning-to-read-labels/counting-sugar-alcohols/

  • S obzirom da se masna jetra češće javlja kod osoba s dijabetesom koja prehrana se onda preporuča?

Kako se masna jetra i dijabetes tipa 2 često pojavljuju zajedno, preporuka je uvođenje redovite tjelesne aktivnosti i promjena prehrane. Prehrana kod masne jetre treba se bazirati na povrću, mahunarkama i žitaricama bogatim prehrambenim vlaknima uz vrlo malo šećera, voća (preveliki unos fruktoze doprinosi masnoj jetri), jednostavnih i prerađenih ugljikohidrata (kao što je bijeli kruh, riža, tjestenina), soli, trans masti i zasićenih masti, uz obavezno izbjegavanje alkohola.

  • Najprimjerenija prehrana za osobe s dijabetesom koje imaju kronične komplikacije tj. na dijalizi su?

Nužno je da prehrana kod takvih osoba osigurava dovoljan unos proteina (1,2-1,5 g/kg tjelesne mase) zbog gubitaka proteina dijalizom, kako ne bi došlo do proteinsko energetske malnutricije. Prehrana treba biti ograničena u količini unesenog natrija, kalija i fosfora što se postiže konzumacijom voća i povrća s niskim sadržajem kalija (mahune, kupus, krastavac, blitva, zelena salata) te izbjegavanjem prerađene hrane koja je bogata fosforom, a postoje i posebne tehnike kuhanja kojima se reducira količina kalija i fosfora u hrani. Bitno je uspostaviti i dobru glikemijsku kontrolu ograničenim unosom jednostavnih, ali i ukupnih ugljikohidrata, uz naglašen unos povrća bogatog prehrambenim vlaknima i cjelovitih žitarica.

  • Mediteranska ili LCHF prehrana, prvenstveno kod djece oboljele od dijabetesa tip 1 ali i kod starijih oboljelih?

Za djecu s dijabetesom tipa 1 ne postoje preporuke za odabir određenog načina prehrane. Preporuča  se individualna nutritivna terapija i plan prehrane prema potrebama pojedinca te brojanje ugljikohidrata u svrhu dobre glikemijske kontrole. Mediteranska prehrana smatra se sigurnom, nerestriktivnom i održivom prehranom koja zadovoljava sve nutritivne potrebe te će se prema svojim karakteristikama vjerojatnije preporučiti djeci s dijabetesom tipa 1 nego što će se preporučiti LCHF prehrana koja nosi svoje rizike i kod koje je potrebno, barem u počecima primjene, obratiti više pažnje na praćenje i održavanje glikemijske kontrole zbog rizika od hipoglikemije i ketoacidoze.

  • Zanima me za tip1 kako djecu udebljati i koja bi prehrana bila za njih da se smanje skokovi šećera, vole dosta meso. Dob 6 god. i 12 god. Dijabetičari 2 god. i 9.god.? Preporuka jela za doručak, ručak, večeru.

Povećanje tjelesne mase može se postići povećanje dnevnog energetskog unosa kroz povećanje broja i veličine obroka, promjenom sastava obroka i dodatkom međuobroka. Kako bi došlo do zdravog energetskog suficita, obrocima treba dodati zdrave masnoće poput maslinovog ulja, avokada, ribe,  sjemenki i orašastih plodovima. Uz energetski suficit, za povećanje mišićne mase bitan je i dovoljan unos proteina uz dovoljnu količinu tjelesne aktivnosti. Iako je logično da unos jednostavnih ugljikohidrata dovodi do povećanja tjelesne mase, takav pristup treba izbjeći poticanjem unosa složenih ugljikohidrata u količini koja može biti veća od uobičajene kako bi došlo do povećanja tjelesne mase.

Doručak:  

Omlet od 2 jaja sa šunkom, sirom i rajčicom

Šnita integralnog kruha

Šalica mlijeka

Borovnice

 

Međuobrok:    

Šaka badema

Naranča

 

Ručak:

Piletina s brokulom i smeđom rižom

Salata od mrkve

 

Međuobrok:  

Šnita integralnog kruha s maslacem od kikirikija

 

Večera:   

Pečeni losos s batatom i zelenim mahunama

Šalica mlijeka

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann