Prehrana kao potpora imunitetu i stabilnim šećerima
Piše Tihana Šadek, mag. nutr.
Preuzeto iz časopisa ZADI br.4/2020.
Uloga imuniteta je da nas štiti od patogena poput bakterija, virusa i gljivica. Imunitet uvijek radi i potreban mu je izvor energije, ali i nutrijenata poput vitamina i minerala koji su uključeni u metaboličke procese, pa tako i u imunitet. Takvi nutrijenti se osiguravaju putem hrane zbog čega je bitna dobra opskrba organizma.
Stoga kvalitetna i raznolika prehrana pomaže optimalnom radu imuniteta i adekvatnom djelovanju imuniteta na promjene. Osobe s dijabetesom pogotovo trebaju prakticirati prehranu koja je nutritivno bogata, koja sadrži kvalitetne izvore ugljikohidrata i doprinosi stabilnim šećerima.
Prehrana kod virusnih infekcija
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je prehrambene smjernice naglašavajući važnost uravnotežene prehrane u svrhu prevencije nutritivnih nedostataka, zadržavanja dobrog imuniteta i prevencije infekcija, kao i kroničnih bolesti. To se ostvaruje kroz konzumaciju raznolike, svježe i neprerađene hrane, što doprinosi unosu vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa, a naglašena je i važnost konzumiranja tekućine. Potiče se izbjegavanje šećera, soli i prevelikog unosa masnoća, kako bi se smanjio rizik od prekomjerne tjelesne mase te razvoj kroničnih bolesti.
Trenutno, zbog teške provedivosti istraživanja, raspolažemo s malom i ograničenom količinom znanstvenih podataka o prehrambenim obrascima i njihovom utjecaju na incidenciju obolijevanja i mortalitet povezan s COVID-19. No, postoje podaci ranijih istraživanja koja su proučavala prehrambene intervencije kod ostalih virusnih respiratornih bolesti.
Prvenstveno je u prehrani važna ravnoteža unosa energije. Tako proteinsko energetska malnutricija, točnije pothranjenost, može narušiti imunitet pojedinca i dovesti do veće podložnosti infekcijama te do sporijeg oporavka. S druge pak strane postoji problem pretilosti, koja, osim što se povezuje s kroničnim bolestima, povezuje se i s infektivnim bolestima. Uzrok leži u narušenoj aktivaciji i radu imunosnih stanica te smanjenoj produkciji antitijela. To znači da su pretili pojedinci, u usporedbi sa zdravim pojedincima, osjetljiviji na bakterijske, virusne i gljivične infekcije i imaju slabiji odgovor na vakcinaciju.
Postoje dostupna istraživanja o specifičnoj hrani, točnije nutrijentima, koji smanjuju rizik od viralnih infekcija, a neki od njih su vitamini A, D, E i C te minerali cink i selen. Tablica 1. sažeto prikazuje najvažnije funkcije te posljedice nadostatka za navedene vitamine i minerale.
Tablica 1. Funkcije i posljedice nedostatka pojedinih vitamina i minerala
Funkcija | Posljedice nedostatka | |
Vitamin A | Pigment vida, uloga u rastu i razvoju, zaštita epitelnog i mukoznog tkiva, podrška radu imunosnih stanica | Noćno slijepilo i loš vid, slaba kosa i nokti, promjena imunosnog odgovora, veća podložnost infekcijama, narušen odgovor na vakcinaciju |
Vitamin D | Zaštita epitelnog integriteta, imunoregulacijska uloga, podrška radu imunosnih stanica | Promjene raspoloženja, loš san, umor, slabe i bolne kosti, podložnost akutnim respiratornim infekcijama |
Vitamin E | Antioksidans, zaštita krvožilnog sustava, regulacija ekspresije gena, imunoregulatorna svojstva | Degenerativne promjene na svim staničnim membranama, narušen imunitet, podložnost infektivnim bolestima |
Vitamin C | Antioksidans, sinteza kolagena, zacijeljivanje rana, uništavanje bakterija, stvaranje antitijela | Skorbut (izostanak sinteze kolagena), zamućenje leće, oštećenje krvnih žila i ateroskleroza, sklonost respiratornim infekcijama |
Cink | Podrška rastu i razvoju, održavanje forme proteina koji se vežu na DNA i RNA, održavanje imuniteta | Ometanje rada imunosnih stanica i slabljenje imuniteta, podložnost infektivnim bolestima |
Selen | Antioksidativno, protuupalno i antivirusno djelovanje, sudjeluje u sprečavanju ulaska virusa u stanicu | Kognitivno propadanje, slab imunitet, veća podložnost virusnim bolestima |
Hrani, kao izvoru nutrijenata, svakako je potrebno pružiti prednost u odnosu na dodatke prehrani, stoga su u tablici 2. navedeni najbogatiji prehrambeni izvori pojedinih vitamina i minerala.
Tablica 2. Najbogatiji prehrambeni izvori pojedinih vitamina i minerala
Vitaminsko mineralna suplementacija
Za optimalu potporu imunitetu, pojedini vitamini i minerali potrebni su u količini puno većoj od one koju je moguće unijeti hranom, stoga se u nekim slučajevima razmatra suplementacija. Ukoliko osoba ima virusnu infekciju, nutritivni deficit može se pojaviti zbog povećane energetske potrošnje (groznica), smanjenog unosa hrane (manjak apetita, mučnina, povraćanje, dijareja), ubrzanog metabolizma i smanjene sinteze nutrijenata (npr. proteina). Važno je prepoznati deficit, pogotovo kod osjetljivih populacija kao što su starije osobe i osobe s komorbiditetima (npr. karcinom) i poduzeti potrebne mjere suplementacije.
Uloga suplementacije vitamina D kod virusnih infekcija najviše ovisi o statusu vitamina D stoga se, ako je moguće, preporučuje napraviti test. Ukoliko razina vitamina D u serumu iznosi ispod 50 ng/mL, postoji naznaka za suplementacijom. Vitamin D je siguran u dozi do 10 000 IU dnevno i nisu evidentirane nuspojave kod zdravih ljudi. Smatra se da je čak i 1000-2000 IU dovoljno za postizanje optimalnih učinaka na kosti i imunitet. Treba uzeti u obzir da je za postizanje pozitivnih učinaka ponekad potrebno nekoliko mjeseci. Suplementacija malim dozama vitamina D može biti korisna i definitivno bezopasna, a rizične skupine poput starijih osoba s dijabetesom svakako imaju veći razlog za suplementaciju.
Jednako kao i kod vitamina D, ukoliko postoji deficit, suplementacija vitaminom A može imati koristan učinak kod prevencije i liječenja virusnih bolesti.
Istraživanja i stavovi o suplementaciji vitaminom E su kontradiktorni. Djelomično postoji mogućnost bolje funkcije imuniteta kod starijih osoba. No, neka istraživanja ukazuju na mogućnost nuspojava vitamina E u obliku dodataka prehrani.
Za vitamin C je dokazan značajno smanjen rizik obolijevanja od upale pluća te kraće trajanje upale, uz suplementaciju kod pojedinaca s niskim prehrambenim unosom vitamina C. Znanstvenici su zaključili da ne postoje značajni dokazi o koristi primjene mega doza vitamina C u prevenciji obične prehlade, no u dozi od 1000 mg dnevno može pridonijeti kraćem trajanju i manjem intenzitetu obične prehlade.
Deficit cinka široko je prisutan u svijetu i pretpostavlja se da je status cinka kritičan faktor koji utječe na imunost. Stoga se preventivno preporučuje suplementacija u dozi od 20 mg dnevno za optimalnu imunofunkciju. Uz suplementaciju većim dozama (150 mg) evidentirano je kraće trajanje prehlade kod odraslih te smanjeno trajanje i intenzitet upale pluća kod djece.
Također, suplementacija selenom u dozi od 50 μg dnevno pokazuje korisne učinke za poboljšanje imuniteta i prevenciju virusnih bolesti, a u dozi od 200 μg može skratiti trajanje bolesti.
Zaključak
Od iznimne je važnosti nastojati i tijekom ovih izazovnih vremena održavati raznovrsnu prehranu koja dovodi, ne samo do minimalizacije deficita vitamina i minerala, nego i do izbjegavanja nepotrebne konzumacije dodataka prehrani.
Osobama s dijabetesom potrebna je raznolika i uravnotežena prehrana za dobru glikemijsku regulaciju i optimalnu funkciju imuniteta. Prioritet treba dati hrani niskog GI, ograničiti konzumaciju hrane bogate mastima, škrobom i šećerima te izabrati nemasne izvore proteina.
Savjetuje se oslanjanje na tradicionalne savjete u vezi prehrane, s većom količinom proteina te lokalnog i sezonskog voća i povrća, kako bi se osigurala prehrana koja će doista i biti podrška imunitetu.
