Piše  Mia Duvnjak, mag.nutr.

Zahvaljujući Zagrebačkom dijabetičkom društvu imala sam priliku prisustvovati na stručnom skupu „Know-how“ na temu „Trudnoća“, u organizaciji Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma (HACPN).

Ova popularna tema, kao jedinstvena tema skupa, obrađena je iz različitih kutova. Nekim ženama trudnoća može biti blaženo stanje, dok drugima može predstavljati vrlo intenzivno i izazovno razdoblje. Na skupu sam imala priliku čuti o suplementaciji i fitoterapiji tijekom trudnoće, naučiti više o njezi kože trudnica, dobiti uvid u perspektivu trudnica, kada se radi o prilagodbi na trudnoću i majčinstvo. S obzirom da se sve češće bilježe teškoće sa začećem, na panel raspravi se raspravljalo o neplodnosti iz perspektive medicine, nutricionizma i psihologije.

Suplementacija prije i za vrijeme trudnoće

mag.pharm. Marina Marušić Fojs, Ljekarna Marina Marušić Fojs

Među izazovima današnjice je za trudnice učinkovita zaštita od štetnih utjecaja i osiguravanje svih potrebnih nutrijenata za plod i za majku. Izlaganje je bilo fokusirano na nove trendove suplementacije i ulogu ljekarnika u personaliziranoj skrbi.

Načini na koji suplementi mogu negativno utjecati na plod su:

1. direktno nakon prolaska kroz placentu utječu na plod i mogu uzrokovati smrt,
2. mijenjajući funkciju placente, najčešće vazokonstrikcijom, i na taj način smanjujući dotok kisika i hranjivih tvari,
3. uzrokujući prerane mišićne kontrakcije uterusa,
4. indirektno, npr. smanjujući krvni tlak majke smanjuje se dotok kisika i hranjivih tvari.

Samoliječenje u trudnoći, iako dobronamjerno, može biti i opasno. U nastavku ću navesti spomenute suplemente:

1. vitamin A – doze veće od 800 mg su teratogene, dnevna potreba od 800 mg (2.600 i.u.), ne preporuča se rutinska suplemetacija,
2. vitaimin B – posebno važan dostatan unos folne kiseline (B9),
3. izbjegavati klasične multivitamiske pripravke (previše A, B12, C, E, i D vitamina),
4. izbjegavati biljne laksative – kontrakcije maternice,
5. lucerna i neven –  estrogensko djelovanje,
6. aloe Vera – potiče kontrakcije maternice,
7. buhač i borovnica – abortivi.

Dodaci prehrani koji se najčešće preporučuju u trudnoći su:

Folna kiselina

Folna kiselina ili vitamin B9 preporučuje se u dozama od 400 mikrograma tj. 0,4 mg mjesec dana prije trudnoće te tijekom prva tri mjeseca trudnoće. Dnevni unos ne bi trebao biti veći od 1 mg zbog prikrivanja nedostatka vitamina B12. Folna kiselina nalazi se u zelenom lisnatom povrću poput špinata, salate, brokule, blitve, graška, no ima je i u slanutku, cvjetači, orašastim plodovima, soku od naranče, grahu i obogaćenim žitaricama.

Postoje dodaci folne kiseline, folata, i folacina, te tijekom suplementacije treba utvrditi koji je suplement tijelu potreban.

Željezo

Tijekom trudnoće su povećane potrebe za željezom. Sam plod tijekom razvoja uzima zalihe željeza od majke kako bi stvorio vlastite zalihe koje će koristiti tijekom prvih pet do šest mjeseci života. Preporučeni dnevni unos tijekom trudnoće je 27mg. Apsorpcija željeza raste tijekom trudnoće i dok dojite. Suplementacija željezom se preporuča samo u prisustvu anemije i provodi se pod liječničkim nadzorom.

Namirnice bogate željezom su: mršavo meso govedine i janjetine, jetra i bubrezi, perad, riba, žitarice obogaćene željezom, kuhane mahunarke (slanutak, leća, grah i grašak), suho voće, zeleno lisnato povrće (brokula, špinat, kupus).

Kalcij

Kalcij je potreban za izgradnju kostiju i zubi ploda te prevenciju razvoja visokog krvnog tlaka trudnica. Važno je unositi dovoljno kalcija kako bi se spriječio rizik od osteoporoze. Preporučeni dnevni unos kalcija, tijekom trudnoće, iznosi 1000 -1300 mg.

Svakodnevne potrebe za kalcijem će zadovoljiti 2,5 porcije mlijeka i mliječnih proizvoda, npr. u jednom danu treba unijeti: 1 šalicu mlijeka, 1 jogurt i 125 g svježeg sira.

Vitamin D

Vitamin D sprječava pojavu rahitisa kod novorođenčadi te sudjeluje u održavanju zdravlja kostiju i zubi trudnica. Najbolji izvor vitamina D je masna riba poput lososa, ulje jetre bakalara i divlja pastrva, no nalazi se i u jajima, maslacu, gljivama, siru, kavijaru i soku od naranče. Primarni izvor vitamina D je njegova sinteza u koži tijekom izlaganja suncu. Kako bi unijeli dovoljnu količinu vitamina D, u periodu od početka travnja do sredine listopada (u našem podneblju), dovoljno je provesti 5 – 15 min na suncu u vremenskom periodu od 10 do 15h. Suplementacija vitaminom D u trudnoći značajno smanjuje razinu glukoze natašte i pojavu gestacijskog dijabetesa.

Jod

Trudnice i dojilje trebaju unositi 200-260 mikrograma joda na dan. Blagi do umjereni nedostatak joda može utjecati na smanjenje motoričkih sposobnosti djeteta, sluh djeteta te poteškoće u učenju. Najčešći izvor joda u našoj prehrani je kuhinjska sol, a namirnice bogate jodom su: mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, morska riba, alge, školjke, puretina, soja, sezam, češnjak, blitva, tikvica, repa, krumpir, grah i špinat. S druge strane kupusnjače kelj, brokula i cvjetača sadrže tvari koje mogu ometati metaboličke funkcije joda i rad štitne žljezde. Suplemetnacija se preporučuje samo kod nedovoljnog unosa hranom ( 3 mliječna obroka dnevno i 2g jodirane soli).

Kozmetika i aromaterapija u trudnoći

Mirela Ilenić, formulator i aromaterapeut

U vrlo delikatnom periodu žene, trudnoći, posežemo za posebno formuliranim kozmetičkim proizvodima. Postoje neke komponente na koje bismo trebali posebno obratiti pozornost u tom periodu te ih detektirati prije korištenja. Primjerice eterična ulja su sve dostupnija te se preporučuju u periodu trudnoće. Tijekom prva tri mjeseca se ne preporučuje njihovo korištenje, dok se u zadnjem tromjesečju i nakon poroda itekako preporučuju. Svjedočimo pravoj maloj revoluciji sve osvještenijih ginekologa te uvođenja kliničke aromaterapije kod raznih patoloških stanja rodnice i grlića maternice. Karite maslac odlično štiti kožu, hrani i stvara zaštitni film, ne iritira kožu i dodaje se u emulzijske sastave. Odlično je ulje za njegu kože atopičara, pogotovo kod male djece, pomiješano s uljem noćurka, ili boražine.

Ulja koja treba izbjegavati cijelu trudnoću:

1. Kadulja ljekovita (salvia officinalis)
2. Kadulja muškatna (salvia sclarea)
3. Čempres (cupressus sempervirens)
4. Borovica (ocimum basilicum)
5. Komorač (foeniculum vulgare)
6. Anis (pimpinella anisum)
7. Estragon (artemisia dracunculus)
8. Lavanda širokolisna (lavandula spica)
9. Bušin, cedar, neroli

Ulja koja su sigurna:

1. Prava lavanda (lavandula angustifoila)
2. Mandarina (citrus reticulata)
3. Petit grain gorke naranče
4. Palmarosa (aniba rosaeodora)
5. Ylan ylang
6. Rimska kamilica (chamamelum nobile)
7. Sjeme mrkve (daucus carota)
8. Limun (citrus limonum) – niske doze dermalno

Podrška u prilagodbi na trudnoću i majčinstvo

mag. psych. Matea Vukušić Mijačika, KBC Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode

Trudnoća, porod i postajanje roditeljem spadaju u velike životne promjene. Svaka velika promjena, koliko god bila pozitivna, nosi sa sobom određene teškoće i rizike te potrebu za prilagodbom. U tom procesu, osim bliskih osoba, uvelike mogu pomoći različiti stručnjaci s kojima osoba dolazi u doticaj. Kao tegobe u trudnoći istaknute su sljedeće:

1. mučnine – 1. tromjesečje,
2. odvikavanje od pušenja,
3. gestacijski dijabetes: 3 – 5 %trudnica između 24. i 28. tjedna trudnoće,
4. problemi sa spavanjem – nesanica, noćne more, neudobnost, češće mokrenje.

Istaknuta su 3 poremećaja nakon poroda:

1. Baby blues – najmanje ozbiljan poremećaj, pojavljuje se do drugog tjedna nakon poroda, traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a simptomi su: zaboravljivost, iritabilnost, glavobolja, umor, zbunjenost, anksioznost, blaga depresija, promjene raspoloženja.
2. Postporođajna depresija – velika depresivna epizoda s kliničkim simptomima: razdražljivost, anhedonija, poremećaji spavanja, umor, tjeskobnost, nemogućnost brige za sebe i dijete, osjećaji krivnje. Javlja se najčešće unutar 3 tjedna od poroda a može se javiti sve do 1. godine djetetova života.
3. Postporođajna psihoza – najrjeđi poremećaj, javlja se nekoliko dana do 3 tjedna nakon poroda,  više od 70% pacijentica imaju bipolarni poremećaj ili veliku depresivnu epizodu. Simptomi su deluzije, halucinacije, oštećen koncept realnosti, brze promjene raspoloženja, nesanica, abnormalne i opsesivne misli.

Panel rasprava – Neplodnost

Sudionice panel rasprave na ovu temu bile su: dr.med. Nataša Šemnički,  ginekologinja i akupunkturolog, mag.nutr. Maja Obrovac Glišić, mag. psych. Matea Vukušić Mijačika.

Neplodnost nije samo osobno već i društveno pitanje, a statistike upućuju kako broj osoba koje imaju teškoće sa začećem raste posljednjih godina. Iako se, prema nekim procjenama, muška neplodnost smatra uzrokom neplodnosti parova u više od polovice zabilježenih slučajeva, teškoće zatrudnjivanja se i dalje društveno karakteriziraju kao „ženski problem”. U ovoj panel raspravi razgovaralo se o neplodnosti iz perspektive medicine, nutricionizma i psihologije, što mi je osobno kao ženi, nutricionistu i osobi s dijabetesom bilo izuzetno zanimljivo. Istaknut je individualan i sveobuhvatan pristup pacijentu, od strane liječnika, nutricionista, psihologa te primjena terapija dodacima prehrani, ali i akupunkturom.