Piše Ivona Poljak, mag. psych.

Preuzeto iz časopisa ZADI br. 2/2019.

Osnova zbrinjavanja šećerne bolesti odnosi se na uspješno postizanje minimalno dvaju ciljeva. Jedan od njih je postizanje adekvatne regulacije bolesti, sprečavanje dugoročnih komplikacija bolesti i smanjenje broja epizoda hipoglikemija, odnosno omogućavanje optimalne regulacije glukoze u krvi.

Drugi važan cilj u životu sa šećernom bolešću je postizanje dobre kvalitete života, što je cilj koji se vrlo često zaboravlja ili zanemaruje. To je postizanje zadovoljstva života i dobrobiti uz postojanje bolesti, odnosno znači sudjelovanje u svim aktivnostima u kojima smo i dosad sudjelovali i bavljenje svim aktivnostima i poslovima kojima se želimo baviti i pritom se osjećati dobro i zdravo. I imamo šećernu bolest. To znači imati kvalitetan život. Istraživanja potvrđuju da bolja metabolička regulacija dovodi i do dobre kvalitete života na indirektan način.

Život sa šećernom bolešću bez iznimke uključuje provođenje ponašanja koja osobe koje nemaju šećernu bolest ne provode i restrikciju u nekim, najčešće ugodnim, aspektima života. Iz navedenog slijedi kako šećerna bolest zahtijeva dobro poznavanje „pravila“ za uspješan život sa šećernom bolešću, ali i njihovo slijeđenje kako bismo imali dobar i kvalitetan život. I dobro regulirane glikemije, naravno. Dobra regulacija šećerne bolesti preduvjet je za dobru kvalitetu života. A kako doći do dobre regulacije?

U današnje vrijeme za oboljele od šećerne bolesti dostupna su brojna pomagala koja zaista u velikoj mjeri mogu olakšati dobar dio tereta samozbrinjavanja. Ponašanja samozbrinjavanja bolesti uključuju provođenje dodatnih režima u vježbanju, pregledavanju stopala, obavljanju pregleda, mjerenju razine glukoze, kao i kontroliranju unosa hrane i/ili adekvatnom „pokrivanju“ unesene hrane inzulinom. Nove tehnologije mogu pomoći oboljelima u olakšavanju postizanja glikemijske kontrole, olakšavaju doziranje inzulina te praćenje kretanja glikemije.

Unatoč tome, velik broj oboljelih ne pridržava se pravila zbrinjavanja bolesti ili ih se ne pridržava u jednakoj mjeri u svim domenama.

Jedan od razloga neuspijevanja u provođenju ponašanja samozbrinjavanja može uključivati nedostupnost najnovijih tehnoloških pomagala za liječenje šećerne bolesti ili nemogućnost korištenja tih pomagala za sve oboljele.

S druge strane, postavlja se pitanje kakav je psihološki utjecaj najnovije tehnologije za liječenje šećerne bolesti na oboljele?

Šećerna je bolest stanje koje zahtijeva od oboljelog (i obitelji) izrazit angažman u provođenju ponašanja samozbrinjavanja i vrlo brzo i jasno signalizira kada je taj angažman nedostatan. Za uspješan život sa šećernom bolešću nije dovoljno samo postojanje tehnologije, aparatića, inzulina, pumpe ili senzora. Poznato je da samo postojanje tih pomagala (olakšavajućih sprava i lijekova) nije dovoljno da bi došlo do poboljšanja regulacije. U zbrinjavanju šećerne bolesti osobni je angažman ono što određuje kakvo će biti ponašanje prema samozbrinjavanju. Oboljeli odlučuju koliko će puta mjeriti GUK (ili GUP), koliko će često mijenjati igle na penovima, setove na inzulinskim pumpama, koliko i što će jesti ili neće i koliko će se kretati. I to stalno donošenje odluka upravo je ono što razlikuje šećernu bolest od nekih drugih stanja. I to je ono u čemu se najčešće zakazuje.

Tehnologije pomažu jedino i samo u slučaju da ih se koristi i da ih se koristi na adekvatan način, što podrazumijeva korištenje dodataka i pridavanje važnosti informacijama koje se od tih tehnologija dobivaju.

Ponašanje je ono što određuje kakvo će zbrinjavanje bolesti biti. Tehnologije pomažu jedino i samo u slučaju da ih se koristi i da ih se koristi na adekvatan način, što podrazumijeva korištenje dodataka i pridavanje važnosti informacijama koje se od tih tehnologija dobivaju. To znači donošenje odluke da će se koristiti tehnologije, da će se pridavati važnost podacima koji se od njih dobivaju i da će se mijenjati ponašanje ovisno o tim podacima. Svaki od tih trenutaka u liječenju traži odluku, odnosno sekvence odluka da će to napraviti te regulirati svoje ponašanje prema tome. I tek kada se donese odluka da će se tehnologije koristiti na taj način, tek tada one mogu biti velika pomoć i olakšati oboljelima i njihovim obiteljima život.

Istraživanja pokazuju kako korištenje tehnologija indirektno poboljšava kvalitetu života povećanjem percipirane kontrole nad šećernom bolešću, povećanjem samoefikasnosti u brizi za sebe, povećanjem fleksibilnosti, osjećaja sigurnosti i slobode i smanjenjem opterećenosti bolešću. Korištenjem tehnologija smanjuju se distres i strah od hipoglikemije. Tehnologije olakšavaju zbrinjavanje bolesti, povećavaju zadovoljstvo tretmanom i pozitivno utječu na kvalitetu života, ako se koriste na adekvatan način.

Naravno, uspješno provođenje takvih zahtjeva može ponekad biti i opterećujuće i sa sobom donijeti nedostatke poput onih navedenih u brojnim istraživanjima − vidljivost uređaja, alarmi i količina informacija koja može biti opterećenje. S druge strane, prednosti koje tehnologije donose uvijek su veće od tih nedostataka.

Ono što može pomoći u prilagodbi na korištenje novih uređaja je edukacija o samom korištenju, psihoedukacija i priprema prije korištenja te učenje kako koristiti dobivene podatke. Najveće prednosti dobivaju se kada se takve edukacije provode u grupi, gdje se uz razmjenu iskustava zajedno i uči kako brinuti o sebi.

Literatura:

Barnard, K, D. Lloyd, C. E. I Skinner, T.C. (2017). Systematic literature review: quality of life associated with insulin pump use in Type 1 diabetes. Journal of Diabetes Science and Technology. Vol. 11(3) 484–492

Hirose, M., Beverly, E., i Weinger, K. (2012).Qualitiy of Life and Technology: Impact on Children and families with Diabetes. Curr Diab Rep. 12(6): 711–720.

Seereiner, S., Neeser, K., Weber, C., Schreiber, K., Habacher, W, Rakovac, I., Beck, P. Schmidt, L.,Pieber, TR. (2010). Attitudes Towards Insulin Pump Therapy Among Adolescents and Young People. Diabetes Technology & Therapeutics, Volume 12, Number 1.

Reach, G. (2019). Decisions in the Psychology of Glucose Monitoring (sažetak). J Diabetes Sci Technol.