Dijabetes

  /  Dijabetes

Što je šećerna bolest?

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

Tip 2: Najčešći je oblik šećerne bolesti (90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.

Tip 1: Zbog poremećaja obrambenog (imunološkog) sustava kod šećerne bolesti tip 1 stvaraju se antitijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin. Bolest se razvije uništenjem 70-90% stanica. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba.

Postoji još i dijabetes u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.

Dijabetes tip 1

Diabetes mellitus tipa 1 kronična je metabolička bolest uzrokovana uništenjem beta stanica Langerhansenovih otočića gušterače što uzrokuje apsolutni nedostatak inzulina i gubitak kontrole nad razinom glukoze u krvi.

Dijabetes tip 2

Službena definicija šećerne bolesti tipa 2 je progresivna, degenerativna, kronička bolest, poremećaj metabolizma glukoze uzrokovan manjkavom funkcijom gušterače i/ili, najčešće neosjetljivošću stanica na inzulin.

Dijabetes i trudnoća

Izuzetno je važno postići što bolju regulaciju šećerne bolesti prije trudnoće kako bi se spriječile komplikacije u majke i fetusa tijekom trudnoće i u djeteta tijekom i nakon poroda.

Tjelesna aktivnost

Primjerena i kontinuirana tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak na oboljele sa šećernom bolesti. Uz standardne smjernice provođenja svakodnevne aktivnosti, najčešće u obliku 30 – minutnog hodanja, svakako se preporuča savjetovati se s kineziologom ili fizioterapeutom o vrsti i programu vježbanja.

Prava dijabetičara

Zagrebačko dijabetičko društvo je u suradnji s Pravnom klinikom pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, izdalo brošuru o pravima i obvezama osoba sa šećernom bolesti. Koja su vaša prava te obveze, pročitajte kroz sljedeću poveznicu: Prava i obveze .pdf

Prehrana

Ne postoji jedinstveni prehrambeni plan kod oboljelih od šećerne bolesti već se preferira individualni pristup. Shodno tome potrebno je da se svaka osoba pravilno educira o količini i načinu pripreme te rasporedu unosa ugljikohidrata, masti i proteina tijekom dana.

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann