Prehrana

šećerna bolest tip 1
  /  Prehrana

Piše Mia Duvnjak, mag. nutr.

Kod liječenja dijabetesa tip 1 i 2, uz edukaciju, samokontrolu, tjelovježbu, pravilna prehrana osnovni je princip liječenja. Temeljne sastavnice dijabetičke prehrane su planiranje unosa energije, ritma obroka (tri do pet obroka tijekom dana pravilno vremenski raspoređenih), sastava makronutrijenata uz prehrambena vlakna, a ukupni dnevni unos namirnica se određuje ovisno o tjelesnoj masi i tjelesnoj aktivnosti.

 

Pravilna prehrana može dodatno poboljšati glukoregulaciju te čak smanjiti vrijednosti HbA1c za 1-2%. Od velike je važnosti provesti temeljitu edukaciju, shodno tome potrebno je da se svaka osoba s šećernom bolesti educira o količini i načinu pripreme i rasporedu unosa ugljikohidrata, masti i proteina tijekom dana, te se upoznati s utjecajem hrane na vrijednosti Hba1c, lipide(masnoće u krvi) i krvni tlak.

 

Pravilna prehrana prilagođena regulaciji šećerne bolesti bi prema preporukama Američkog dijabetološkog društva trebala sadržavati 45-60% energije iz ugljikohidrata (većinom složenih s niskim glikemijskim indeksom). do 25 % energije iz unosa masti, 12-20% energije iz unosa proteina i topljivih prehrambenih vlakana više od 25 g/dan (koje nalazimo u voću i povrću). Preporučena količina soli je 6g/dan.

Energetski unos se prilagođuje individualno, ovisno o dnevnim potrebama. U većoj mjeri se primjenjuju namirnice niskog glikemijskog indeksa što će detaljnije biti opisano dalje u tekstu.

 

Glavne odrednice dijabetičke prehrane su u prvom redu raznolikost i umjerena energetska vrijednost namirnice. Ukupni dnevni energetski unos određuje se prema stupnju uhranjenosti i tjelesne aktivnosti. Kod liječenja basal-bolus terapijom uglavnom se preporuča 3 obroka u danu (zajutrak, ručak, večera) no konačna odluka o broju obroka je individualna ovisno o rezultatima samokontrole glikemije. Tri su veća obroka tijekom dana (zajutrak, ručak i večera), i tri manja obroka (doručak, užina i noćni obrok).

Glavni elementi prehrane su nutrijenti. Svaki nutrijent ima jednu ili više funkcija koje mogu biti:

  1. Opskrba tijela energijom
  2. regulacija procesa i zaštita organizma
  3. izgradnja stanica

 

Nutrijenti su osnovni sastojci hrane, a klasificiraju se u dvije osnovne kategorije:

  1.  makronutrijente (ugljikohidrate, masti i proteine)
  2.  mikronutrijente (vitamini, minerali, voda).

 

Tri su osnovna sastojka (nutrijenta) hrane s energetskom vrijednošću:

  1. ugljikohidrati (1g = 4 kcal =16,8 kJ),
  2.  bjelančevine (1g = 4 kcal =16,8 kJ),
  3.  masnoće (1g = 9 kcal = 37,8 kJ)

 

dok je 1 kcal = 4,18 kJ.

 

Vitamini, minerali i voda neophodni su za normalan život i rad stanica tijela, ali nemaju energetsku vrijednost.

Indeks tjelesne mase ili ITM, predstavlja omjer mase osobe  (kg) i kvadrata visine osobe (m2), prema formuli:

 

 

 

 

Dnevni kalorijski unos se izračunava prema vrijednostima ITM-a i svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti:

 

  • dnevne kalorijske potrebe za osobe sa standardnom tjelesnom masom (ITM = 18.5 kg/m2- 24.0 kg/m2):
    • tjelesna masa x 25 kcal (105 kJ) + dodatak na tjelesnu aktivnost
  • dnevne kalorijske potrebe s tjelesnom masom manjom od standardne (ITM< 18.5kg/m2):
    • tjelesna masa x 25 kcal (105 kJ) + 500 kcal (2100 kJ) +3,5-10 kcal po kg tjelesne mase (za tjelesnu aktivnost)
  • dnevne kalorijske potrebe za osobe s prekomjernom tjelesnom masom (ITM > 24.0 kg/m2):
    • tjelesna masa x 25 kcal (105 kJ) -500 kcal (2100 kJ)

Prema potrebnom dnevnom energetskom unosu i planiranom broju obroka, a ovisno o vrsti terapije određuje se broj jedinica iz svake pojedine skupine (kruh i zamjene, povrće, voće, mlijeko i zamjene, meso i zamjene, masnoće i zamjene).

 

Kod dijabetesa tip 1 i kod kasnije faze dijabetesa tipa 2, koji se liječe intenziviranom inzulinskom terapijom ili inzulinskim pumpama, najprihvatljiviji način pravilne prehrane je primjena metode brojanja ugljikohidrata tj. ugljikohidratnih jedinica u svakom obroku te prema izračunu određivanje potrebne doze inzulina. Ugljikohidrati se nalaze u skupini namirnica: kruha i zamjena (tijesto, riža, krumpir, kolači, keksi, itd), mlijeku i njegovim zamjenama (jogurt, kiselo mlijeko), voću i povrću i njihovim zamjenama. To je nutrijent koji se najbrže resorbira iz probavnog trakta i podiže razinu glukoze u krvi već u prvih 15 min nakon započinjanja obroka. Iz tog je razloga i najodgovorniji za porast glukoze u krvi nakon obroka. Za razliku od ostalih nutrijenata (proteina, masti), najbrže se i razlaže u crijevima, te ukupna resorpcija ugljikohidrata traje najviše oko 2 sata.

 

Zbog jednostavnijeg računanja količine ugljikohidrata u namirnici, računa se da 15 g ugljikohidrata iznosi jednu ugljikohidratnu jedinicu. Ovisno o tome koliko se grama ugljikohidrata konzumira, potrebno je izračunati koliko je to ugljikohidratnih jedinica:

 

grami ugljikohidrata:                ugljikohidratne jedinice:

 

0-5 g                                       nije  potrebno uračunati

6-10 g                                      ½ jedinice

11-20 g                                    1 jedinica

21-25 g                                    1 ½ jedinice

26-35 g                                    2 jedinice

 

Također je preporuka da se primjenjuje sustav prehrane s ustaljenom količinom ugljikohidrata, tj. standardni sastav ugljikohidrata u obrocima. To znači da količina ugljikohidrata u ručku može biti veća od one u večeri u istom danu, ali bi količina ugljikohidrata u ručku svakoga dana trebala biti jednaka.

Za odabir preporučene količine hrane važno je mjerenje. Mjeriti se može pomoću žlice, čaše ili kuhinjske vage, koja je i najtočnija. međutim možemo odrediti količinu hrane s pomoću veličine šake:

 

½ čaše – jedno serviranje voća ili soka, škrobastog povrća kao što je krumpir ili kukuruz, grah, tjestenina, grašak riža, žitarice

 

približno 60 g – 1 serviranje međuobroka, voća ili svježeg sira (1 žlica)

 

 

1 žlica za juhu – 1 serviranje preljeva za salate ili vrhnja

 

1 čajna žlica – 1 serviranje margarina, maslaca, ulja ili majoneze

 

približno 100 g – jedno serviranje mesa, piletine, puretine ili ribe (debljine 1 cm)

 

1 čaša  –  1 serviranje kuhanog povrća, salate, mlijeka, juhe, gluša, variva

Recepti iz kuhinje ZDD-a

Posljednje novosti - Prehrana

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann